Sve novosti

Upute o postupanju s turistima u vezi COVID-a 19

Obavijestiti nadležnog liječnika na broj telefona Call centra Istarskih domova
zdravlja IDZ – 0953256006
Obavijestiti gosta da ostane u smještajnoj jedinici do liječničkog pregleda i
dobivanja daljnjih uputa.
Osigurati gostu zaštitnu masku i papirnate maramice.
Za vrijeme čekanja rezultata testiranja na COVID-19 informirati gosta o
mogućnosti dostave gotovog jela, bez kontakta.
Informirati gosta da za vrijeme čekanja rezultata testiranja na COVID-19 sam
održava higijenu prostora.
Odrediti jednu osobu koja će komunicirati s gostom, ali bez ulaženja u smještajnu
jedinicu, uz obavezno nošenje zaštitne maske i zaštitnih rukavica te održavanje
fizičke udaljenosti.
Nakon korištenja zaštitne opreme (maske, rukavice) odložiti ih u kantu za otpatke s
poklopcem u koju su uložene dvije plastične vrećice za otpad te nakon toga oprati i
dezinficirati ruke.
Informirati kontakte gosta sa sumnjom na COVID-19 da i oni ostaju u smještajnoj
jedinici do saznanja nalaza testiranja.
U slučaju da je test na COVID-19 kod gosta pozitivan o daljnjem postupanju
odlučuju nadležni liječnici (mob. 095-325-6006) i epidemiolog (mob. 099-529-
4455).
Nakon odlaska COVID-19 pozitivne osobe iz smještajnog objekta, treba ga
dekontaminirati Zavod za javno zdravstvo Istarske županije (mob. 098-9825-684).

Link za turističke ambulante: https://idz.hr/wp/turisticke-ambulante/.

Humanitarna akcija "Zajedno protiv korone"

Završila humanitana akcija "Zajedno protiv korone"

Tijekom posljednja tri mjeseca koliko je trajala humanitarna akcija "Zajedno protiv korone" prikupljeno je ukupno 760.213,06 kuna za nabavku zaštitne opreme i sredstava u borbi protiv koronavirusa za zdravstvene ustanove čiji je osnivač Istarska županija, kao i operativne snage u sustavu CZ Istarske županije te za nabavku humanitarnih paketa za stanovništvo pogođeno situacijom s koronavirusom.

Zahvaljujemo svima, velikima, malima, svim tvrtkama, organizacijama, ustanovama, JLS, svakom pojedincu za svaku uplaćenu kunu.

Hvala što ste svojim doprinosom pomogli da zaštitimo one koji nas štite!

ZAŠTITA ZDRAVLJA OD VRUĆINE

Rashladite svoj dom

·        Rashladite prostor u kojem živite. Mjerite sobnu temperaturu zraka između 8 i 10 sati, zatim u 13 sati i noćnu temperaturu zraka nakon 22 sata. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32°C danju, a ispod 24°C noću. To je posebno važno za djecu, osobe starije dobi iznad godina i za osobe koje imaju kronične zdravstvene tegobe.

·        Koristite hladniji noćni zrak za rashlađivanje svog doma. Otvorite sve prozore ili dignite rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati kada je vanjska temperatura zraka niža.

·        Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i spustite rolete (ako ih imate), a posebno one koje su okrenute prema suncu. Zatvorite sva umjetna svjetla i druge električne uređaje koji mogu dodatno zagrijavati prostor.

·        Stavite zaslone, draperije ili tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili popodnevno sunce.

·        Objesite mokre ručnike kako bi rashladili zrak u prostoriji, no nemojte zaboraviti kako se na taj način povećava vlažnost zraka.

·        Ako imate uređaj za rashlađivanje (air-conditioner), zatvorite vrata i prozore kako ne bi trošili više energije nego što je potrebno.

·        Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura zraka iznad 35˚C, neće spriječiti mogućnost pojave bolesti vezane uz velike vrućine.

Klonite se vrućine

·        Sklonite se u najhladniju prostoriju stana/ kuće, posebno noću.

·        Ako stan/ kuću ne možete dovoljno rashladiti, provedite od 2 do 3 sata dnevno u hladnijem prostoru (primjerice javna zgrada koja je rashlađena).

·        Izbjegavajte izlazak iz kuće/ stana u najtoplijem dijelu dana.

·        Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate fizički raditi, činite to u najhladnije doba dana, što je obično u ranim jutarnjim satima do 7 sati.

·        Potražite sjenu u hladu.

·        Ne ostavljajte djecu ni životinje u parkiranom vozilu.

·        Redovito koristite kreme sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Posebnu brigu posvetite novorođenčadi i maloj djeci. Za njih koristite zaštitne kreme s najvećim faktorom.

·        Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.

Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine

·        Izbjegavajte boravak na suncu u razdoblju od 10 do 17 sati, a posebno na  to upozorite djecu, trudnice, osobe starije dobi, srčane bolesnike i oboljele od šećerne bolesti.

·        Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamatanje u mokre ručnike, hlađenje mokrom spužvom, kupke za noge i sl.

·        Nosite laganu široku svjetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete van, stavite šešir širokog oboda ili kapu na glavu i nosite sunčane zaštitne naočale.

·        Koristite laganu posteljinu poput plahti, po mogućnosti bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju topline.

·        Važno je piti dovoljno tekućine. Redovite pijte vodu ili čaj te izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera.

·        Jedite češće manje obroke.

Pomozite drugima

·        Posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljivije osobe mogle bi zatrebati pomoć tijekom vrućih dana.

·        Razgovarajte o toplinskom valu s vašom obitelji. S obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti, svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti.

·        Ako je netko koga poznajete pod rizikom, pomozite mu savjetom i podrškom. Starije i oboljele osobe koje žive same treba redovito posjećivati (barem jednom dnevno).

·        Ako osobe starije dobi uzimaju lijekove, provjerite s njihovim liječnikom kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.

·        Položite tečaj prve pomoći kako bi naučili što poduzeti u slučaju toplinskog udara i ostalih hitnih stanja. Svatko mora znati kako reagirati.

Ako imate zdravstvene probleme

·        Držite lijekove na temperaturi ispod 25˚C ili u hladnjaku i pročitajte uputu o čuvanju i skladištenju lijeka.

·        Tražite savjet liječnika ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova.

Ako se Vi ili drugi oko Vas osjećaju loše

·        Tražite pomoć ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju. Što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite tjelesnu temperaturu.

·        Popijte vodu, čaj ili prirodni voćni sok za nadoknadu tekućine.

·        Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju. Ako imate bolne grčeve (najčešće u nogama, rukama ili trbuhu) koji se mogu javiti nakon provedenog rada ili vježbe po vrućem vremenu, pijte tekućinu koja sadrži elektrolite (natrij, kalij, kalcij, magnezij). U slučaju da grčevi traju duže od jednog sata potrebna je medicinska pomoć.

·        Savjetujte se s liječnikom u slučaju drugih zdravstvenih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.

Ako neki član vaše obitelji ili osoba kojoj pomažete ima vruću i suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovaraju, nemirni su), grčeve i/ ili je bez svijesti, odmah pozovite liječnika/ hitnu medicinsku pomoć. Dok čekate na liječnika/ hitnu medicinsku pomoć, polegnite osobu u hladnijem prostoru, podignite joj noge u visinu iznad razine srca, odstranite joj odjeću i počnite s hlađenjem (hladni oblozi na vrat, ispod pazuha i na prepone ili špricanje kože s vodom temperature 25–30˚C). Izmjerite osobi temperaturu tijela i hladite ju sve dok se tjelesne temperatura ne spusti ispod 38°C. Nemojte osobi davati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Ako je osoba bez svijesti postavite ju u ležeći bočni položaj

Cijelo vrijeme trajanja vrućine pridržavajte se preporuka lokalnih zdravstvenih ustanova!

Važni telefonski brojevi

·        Hitna medicinska služba -194

·        Europski broj za hitne službe - 112

20. lipnja - Svjetski dan izbjeglica

U povodu Svjetskog dana izbjeglica – 20. lipnja,  Ured Crvenog križa pri EU poziva Europsku uniju i države članice da omoguće sigurne i legalne migracijske putove za tražitelje zaštite u Europskoj uniji. Uslijed zatvaranja granica tijekom odgovora na javnozdravstvenu krizu COVID-19, ograničene mogućnosti traženja zaštite su još dodatno umanjene.
 
U međuvremenu, potrebe za zaštitom na globalnoj razini su ekspandirale, no ne nužno zbog hitne potrebe za evakuacijom izbjegličkih kampova kako bi se borilo protiv virusa u gusto naseljenim područjima. Kako je istaknuo Europski parlament u pismu upućenom Europskoj komisiji u travnju 2020., nadolazeći Pakt o azilu i migracijama predstavlja mogućnost za EU da rebalansira pristup upravljanja migracijama kroz omogućavanje legalnih putova migracije u Europu – države članice moraju ujediniti snage kako bi hitno utvrdili specifične potrebe tražitelja međunarodne zaštite i izbjeglica.
 
Europske vlade obećale su jačati program preseljenja kao i dodatnih mogućnosti putem Globalnog kompakta o izbjeglicama (Global Compact on Refugees) kao izraz solidarnosti s izbjeglicama i državama domaćinima. Obzirom da je većina izbjeglica trenutno smještena u zemljama u razvoju čiji su zdravstveni sustavi ionako već preopterećeni, sada je vrijeme da to obećanje postane konkretna praksa. EU i države članice trebaju osigurati da ljudi koji bježe od nasilja, proganja i kršenja ljudskih prava budu zaštićeni i da se prema njima odnosi s dostojanstvom. Češća primjena programa preseljenja  koji je dio funkcionalnog Okvira europske unije o preseljenju, poticanje spajanja obitelji ili razmatranje modaliteta primjene humanitarnih viza, samo su neke od načina na koje se ovo može provesti.
Unatoč neznatnom napretku u provođenju programa preseljenja u Europu, brojevi su gotovo beznačajni u odnosu na značajniji doprinos odgovoru na potrebe za zaštitom. Posljedično, brojne izbjeglice i dalje žive u prenapučenim kampovima, gdje nedostaje adekvatan pristup zdravstvenim uslugama, čistoj vodi i sanitarijama. Nadalje, tijekom pandemije, postupci preseljenja su stavljeni na čekanje, dok paralelno zbog širenja virusa i zatvaranjem granica, potrebe za zaštitom nisu prestale. Razumljivo je da su zbog COVID-19 virusa postupci preseljenja prekinuti, ali EU ima kapacitete da osmisli inovativne mehanizme pristupa i praktične modalitete primjene programa preseljenja.  Primjerice, operativni planovi preseljenja mogu se prilagoditi kako bi udovoljili nužnim zdravstvenim mjerama opreza, na način da uključuju mjere testiranja i karantene.

Ključno je da nadolazeći Pakt o azilu i migracijama uspostavi ambiciozan EU temelj za program preseljenja, koji dijeli odgovornosti i uistinu pruža podršku zemljama domaćinima, bez obzira na njihova nastojanja preveniranja migracija u EU. Ovo bi trebalo biti nadopunjeno drugim legalnim mogućnostima kao što je spajanje obitelji, koje je ključno za implementaciju prava na obiteljsko jedinstvo.  Revidiranje postupaka spajanja obitelji trebalo bi također biti prioritet, kako bi se osiguralo da oni uistinu budu dostupni tražiteljima zaštite. Osim što je ključan tijekom procesa integracije i socijalne uključenosti, obiteljski život je i temeljno pravo.
 
U ovim nesigurnim vremenima, tražitelji zaštite zaslužuju predvidive i održive mogućnosti kao što su preseljenje i ostale legalne mogućnosti migracija. Partnerstvo s civilnim društvom i drugim dionicima je ključno u osiguravanju tog pristupa. Europska društva Crvenog križa
imaju značajno iskustvo i znanje u poticanju sigurnih i dostojanstvenih migracija te su spremna pružiti podršku svojim vladama u primjeni  takvih migracijskih programa. Apeliramo na EU i države članice da sudjeluju u primjeni novog Pakta i osiguraju učinkovit pristup međunarodnoj zaštiti.

Svjetski dan darivatelja krvi

Svjetski dan darivatelja krvi  -  14. lipnja 2020. godine

14. lipnja 2020. godine Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i zemlje diljem svijeta obilježavaju Svjetski dan darivatelja krvi.Sigurna krv dobivena dobrovoljnim i besplatnim darivanjem stalna je potreba i od iznimnog je značaja kako u liječenju kroničnih bolesnika tako i u hitnim slučajevima svih vrsta (prirodne katastrofe, nesreće, oružani sukobi itd.).Teškim kroničnim bolesnicima omogućuje duži život i višu kvalitetu života, ima vitalnu ulogu u složenim medicinskim i kirurškim zahvatima te je izrazito važna u liječenju rodilja i u neonatalnoj skrbi. U svijetu pristup sigurnoj krvi i dalje je privilegija rijetkih. Većina zemalja s niskim i srednjim dohotkom bori se za dostupnost sigurne krvi jer su donacije nedostatne, a opreme za testiranje krvi malo. Globalno, 42% krvi prikupljeno je u zemljama s visokim dohotkom, u kojima živi samo 16% svjetskog stanovništva. Dostatna i kontinuirana opskrba sigurnom krvlju može se osigurati samo od  dobrovoljnih neplaćenih davatelja i to redovitim davanjem krvi. Zbog toga je Svjetska zdravstvena skupština 2005. godine odredila poseban dan kojim se zahvaljuje davateljima krvi i potiče više ljudi da daju krv besplatno. 

Svjetski dan darivatelja krvi obilježava se svake godine 14. lipnja. Uz zahvalnost darivateljima krvi, obilježavanje tog dana služi ujedno i za podizanje svijesti stanovništva o globalnoj potrebi za sigurnom krvlju ističući kako svi mogu dati svoj doprinos.

Svim darivateljima krvi  uz veliku zahvalnost čestitamo njihov dan!

Svjetski dan Crvenog križa i Crvenog polumjeseca

Svjetski je dan Crvenog križa i Crvenog polumjeseca. Obilježava se u znak počasti osnivaču Međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca Henryu Dunantu koji je rođen na taj dan 1828.godine. Ove smo godine ovaj za nas poseban dan odlučili posvetiti  volonterima.

Dragi naši volonteri HVALA VAM!!!

Svjetski dan Crvenog križa

U susret Svjetski danu Crvenog križa koji se obilježava 8. svibnja željeli smo građanima u brojkama iskazati naše aktivnosti u proteklom razdoblju te i na taj način prikazati naš doprinos zajednici ali i zahvaliti svim djelatnicima, a posebno  mnogobrojnim volonterima  koji su  ponovo pokazali da su upravo oni najveća snaga Crvenog križa.

DONACIJA "STUDENCA" CRVENOM KRIŽU ISTARSKE ŽUPANIJE

Ovih smo dana preuzeli vrijednu donaciju trgovačkog lanca „Studenac“. U vrijednosti od 10.000,00 kn „Studenac“ nam je donirao artikle za pripremu higijenskih paketa koji će putem naših gradskih društava Crvenog križa biti podijeljeni građanima u potrebi diljem Istre.

Maloprodajni trgovački lanac Studenac donira hranu i druge potrepštine za najpotrebitije građane u sedam jadranskih županija, uključujući i Istru.

Ponosni smo što je Studenac prepoznao naš rad i što cijeni ono što činimo za našu zajednicu, posebno u ovim izvanrednim okolnostima kada je pomoć zajednici još značajnija.

Zahvaljujemo “Studencu” na ovoj donaciji.

Galerija

Zahvala svima

Svim volonterima, pomagačima, darivateljima krvi, donatorima, građanima....

Hvala svima koji neumorno već dva mjeseca pomažu u borbi protiv koronavirusa.

Dan planete Zemlje - 22. travnja